Primjer dobre prakse inovativnih metoda poučavanja (1 šk.sat)

Izradile:  Ivana Prezzi i Magda Barišić            

Inspirirane ovim iskustvom, nastavnice Magda Barišić i Ivana Prezzi odlučile su primijeniti inovativne metode poučavanja u nastavi. Za učenike završnih razreda komercijalnog usmjerenja osmislile su kviz kao oblik sumativne provjere znanja iz predmeta Tehnika vanjskotrgovinskog poslovanja i Marketinga. Kviz obuhvaća 20 pitanja s dodatnim bonus pitanjem, a učenici rješavanjem kviza pokazuju razumijevanje ključnih pojmova i primjenu znanja u praktičnim situacijama.​

Dodatnu inspiraciju učenici i nastavnici crpili su i iz posjeta Expo 2025, gdje su se upoznali s inovacijama, globalnim marketinškim pristupima i predstavljanjem Hrvatske kao turističke destinacije. Ovaj spoj učenja kroz događaje – CUC i Expo – omogućava učenicima šire razumijevanje stvarnih poslovnih koncepata, razvija njihovu kreativnost, timski duh i kompetencije potrebne za tržište rada.

Ova praksa pokazuje kako se sudjelovanjem na stručnim konferencijama poput CUC-a ili svjetskim izložbama poput Expo-a mogu dobiti ideje za obogaćivanje nastave i motiviranje učenika kroz interaktivne i suvremene metode poučavanja.

Skeniraj QR kod i sudjeluj u kvizu! Zaradi odličnu, vrlo dobru ili dobru ocjenu iz predmeta Tehnika vanjskotrgovinskog poslovanja ili Marketing!

KRITERIJI OCJENJIVANJA:

Bonus pitanje može popraviti ocjenu za pola do cijeli broj u pozitivnom smjeru, ali ne može nadoknaditi radikalno neznanje.

✅ Ishodi učenja ostvareni kroz kviz – predmet: Tehnika vanjskotrgovinskog poslovanja (TVTP)

1. Objašnjava pojam i ulogu izvoza u nacionalnom gospodarstvu
Učenici primjenjuju znanje o izvoznim proizvodima, uključujući nevidljivi izvoz poput turizma, prepoznajući važnost turističkih usluga kao nositelja deviznog prihoda.

2. Prepoznaje vanjskotrgovinske tokove i trendove
Kroz pitanja o udjelu turizma u BDP-u, ovisnosti o stranim tržištima i rizicima (npr. pandemija), učenici analiziraju globalne ekonomske utjecaje na nacionalnu trgovinu.

3. Analizira konkurentnost hrvatskih proizvoda i usluga na međunarodnom tržištu
U pitanjima vezanima uz brendiranje Hrvatske na Expo 2025, učenici vrednuju marketinške strategije i komunikaciju vrijednosti hrvatskog turističkog proizvoda.

4. Razlikuje vrste i uloge vanjskotrgovinskih partnera
U kontekstu turističkih sajmova i promocije (Expo), učenici uočavaju kako Hrvatska komunicira sa strateškim partnerima – investitorima, distributerima i turističkim agencijama.

5. Primjenjuje stručne pojmove i jezik u kontekstu poslovanja sa stranim tržištima
Kvizom se potiče jasno izražavanje i upotreba stručne terminologije: izvoz, devizni priljev, destinacijski marketing, tržišno pozicioniranje, unicorn kompanija i sl.

✅ Ishodi učenja – predmet: Marketing

1. Objašnjava osnovne pojmove i funkcije marketinga
Učenici prepoznaju i primjenjuju marketinške pojmove poput brandiranja, storytellinga, ciljnog tržišta i promocije proizvoda.

2. Analizira primjenu marketinškog miksa (4P) u turizmu
Kroz konkretne primjere (npr. kampanja „Croatia, Full of Life“, komunikacija na društvenim mrežama), učenici identificiraju strategije promocije, pozicioniranja i distribucije.

3. Procjenjuje učinkovitost marketinških kampanja i alata
U pitanjima gdje ocjenjuju kampanju HTZ-a ili sami osmišljavaju reklamu, učenici primjenjuju kritičko mišljenje i kreativno izražavanje.

4. Prepoznaje važnost ciljne skupine i segmentacije tržišta
Kroz pitanja o ciljnim posjetiteljima Expo 2025, učenici pokazuju razumijevanje načina kako se kreiraju promotivne poruke prema različitim skupinama.

5. Uspoređuje tradicionalne i suvremene marketinške pristupe
Učenici uče razlikovati ulogu klasičnih promotivnih alata naspram digitalnih (influenceri, društvene mreže, viralni sadržaj) u kontekstu hrvatskog turizma.

✅ Zašto profesorice dopuštaju korištenje AI alata (poput ChatGPT-a) tijekom rješavanja kviza?

1. AI kao alat za učenje, a ne varanje

Profesorice Ivana Prezzi i Magda Barišić svjesno dopuštaju korištenje AI alata jer žele potaknuti učenike na aktivno korištenje digitalnih tehnologija u svrhu učenja, a ne samo pasivnog ponavljanja. Umjesto da zabrane AI, odlučile su ga integrirati u zadatke kao oblik suvremenog izvora znanja.

2. Učenje kroz interakciju s AI-em

Učenici prilikom traženja odgovora od AI modela moraju:

• znati postaviti pitanje (što razvija digitalnu i informacijsku pismenost),

• procijeniti točnost odgovora (kritičko mišljenje),

• dopuniti i povezati AI odgovore sa stvarnim kontekstom nastave.

To znači da učenik, čak i kada koristi AI, mora razumjeti sadržaj kako bi ga dobro iskoristio.

3. Kako se provjerava upotreba AI-a?

Profesorice koriste različite načine kako bi pratile u kojoj mjeri učenici koriste AI alate:

• Usporedba izraza i formulacija (AI često koristi fraze koje se ponavljaju),

• Alati za detekciju AI sadržaja poput GPTZero, Turnitin AI Report i Writer AI Content Detector,

• Oralna refleksija nakon kviza, gdje učenici ukratko objasne odabrane odgovore – time se provjerava razumijevanje, a ne samo točnost.

4. Zašto je to i dalje dobro za učenike?

• Učenici uče kako pametno koristiti moderne alate, što je važno za njihove buduće karijere.

• Razvijaju kompetencije 21. stoljeća: digitalnu pismenost, samostalnost, kreativnost i kritičko mišljenje.

• Osnažuju se u rješavanju problema, a ne samo u "pamćenju činjenica".

• Uče da tehnologija ne zamjenjuje znanje, već ga može pojačati.

🎯 Zaključak
Ovaj kviz nije samo alat za provjeru znanja već omogućava aktivno učenje, kreativno izražavanje i primjenu stečenih znanja na realne i aktualne primjere (Expo 2025, CUC, Morana Zibar kao simbol kviz-kulture). Time se ostvaruju ishodi viših kognitivnih razina, poput analize, vrednovanja i stvaranja. Dopuštanje korištenja AI-a ne umanjuje vrijednost kviza, već ga čini realističnijim, aktualnijim i više usmjerenim na vještine budućnosti. Profesorice, inspirirane suvremenim pristupima s CUC-a time dodatno osnažuju svoju nastavnu praksu i podižu motivaciju učenika.