2025-05-23 17:28:00 Objava rezultata istraživanja iz područja odgoja i obrazovanja: "Učenici i umjetna inteligencija - Prijatelj ili prijetnja obrazovanju?"
Istraživanje osmislila i provela: Marija Istenić Ubrzan razvoj umjetne inteligencije u posljednjem desetljeću snažno utječe na gotovo sve aspekte suvremenog društva, uključujući i obrazovni sustav. AI donosi brojne mogućnosti za poboljšanje kvalitete učenja, personalizaciju nastave i ubrzanu dostupnost informacija, ali istovremeno otvara i pitanja etike, sigurnosti te uloge nastavnika u digitalnom okruženju. S obzirom na sveprisutnost AI tehnologije u svakodnevici učenika, ključno je razumjeti kako oni percipiraju njezin utjecaj na obrazovni proces. Stoga je nastavnica Marija Istenić među učenicima trećih i četvrtih razreda komercijalnog smjera od 9. do 22. svibnja 2025. godine provela istraživanje "Učenici i umjetna inteligencija - Prijatelj ili prijetnja obrazovanju?"
Ovo istraživanje osmišljeno je kako bi se prikupili stavovi učenika o umjetnoj inteligenciji, njezinim prednostima i nedostacima, kao i njezinoj budućoj ulozi u školstvu.
Ciljevi istraživanja: Ispitati razinu korištenja umjetne inteligencije među učenicima u obrazovnom kontekstu. Analizirati stavove učenika o potencijalu umjetne inteligencije da zamijeni određene nastavne funkcije. Utvrditi percepciju učenika o etičkim aspektima umjetne inteligencije, uključujući moralno odlučivanje i zaštitu privatnosti. Istražiti razinu povjerenja učenika u tehnologije temeljene na AI te njihovo shvaćanje rizika i prilika koje one nose. Prikazati opće stavove o tome je li AI više prijetnja ili prilika za obrazovni sustav. Metodologija Istraživanje je provedeno putem anonimne online ankete koja je sadržavala 20 pitanja s višestrukim odgovorima. U anketi je sudjelovalo ukupno 125 učenika, a pitanja su pokrivala teme od tehničkih aspekata korištenja AI do osobnih i etičkih stavova. Analiza rezultata provedena je kvantitativno, uz prikaz udjela pojedinih odgovora u postotcima te kvalitativno, kroz interpretaciju značenja tih odgovora u širem obrazovnom kontekstu. Analiza rezultata istraživanja 1. Učestalost korištenja AI u nastavi Čak 89% učenika koristi umjetnu inteligenciju u nastavi, 46% svakodnevno, a 43% povremeno. To pokazuje da je AI već snažno prisutna u obrazovanju i da učenici prepoznaju njezinu korisnost. Samo 10% učenika ju uopće ne koristi, što otvara prostor za dodatno informiranje i uključivanje. 2. Korištenje AI alata (npr. ChatGPT, Grammarly, Duolingo...) Većina učenika (90%) koristi alate temeljene na umjetnoj inteligenciji, a 53% njih to čini često. To ukazuje na visok stupanj digitalne pismenosti te integraciju AI u svakodnevne aktivnosti. Samo mali broj učenika (7%) nikada nije koristio takve alate, dok 3% nije sigurno, što pokazuje koliko su ti alati već postali "nevidljivi", odnosno sastavni dio digitalnog okruženja. 3. Percepcija AI kao zamjene za ljudski rad Najveći broj učenika (60%) smatra da AI može djelomično zamijeniti ljudski rad, dok 26% smatra da to nije moguće. Samo 7% vjeruje da će AI potpuno zamijeniti ljude. Ovo sugerira da učenici razmišljaju kritički i shvaćaju kako AI može biti pomoćno sredstvo, ali da ljudski faktor i dalje ima nezamjenjivu ulogu, osobito u kontekstu obrazovanja i kreativnosti. 4. Mogućnost zamjene nastavnika umjetnom inteligencijom Velika većina učenika (64%) smatra da umjetna inteligencija može zamijeniti neke poslove koje obavljaju nastavnici, ali ne sve. Samo 8% vjeruje u potpunu zamjenu nastavnika, dok 28% smatra da se to nikada neće dogoditi. Ovi podaci pokazuju da učenici prepoznaju važnost uloge učitelja, osobito u kontekstu međuljudskih odnosa, emocionalne podrške i kritičkog mišljenja, koje AI teško može u potpunosti replicirati. 5. Sposobnost umjetne inteligencije da donosi moralne odluke
6. Donošenje dluke o ponavljanju razreda od strane AI Najveći broj učenika (39%) smatra da bi AI mogla odlučivati o ponavljanju razreda samo u određenim situacijama, dok 37% to potpuno odbacuje. Tek 10% smatra da bi AI trebala imati potpunu ovlast u takvim odlukama. Ovi rezultati pokazuju da učenici žele zadržati ljudski nadzor u odlukama koje značajno utječu na budućnost pojedinca, što je posebno važno u obrazovnom kontekstu. 7. AI i sposobnost logičkog razmišljanja Većina učenika (53%) djelomično se slaže da AI ima sposobnost logičkog razmišljanja, a 11% u potpunosti. S druge strane, 21% se uopće ne slaže. Ovi rezultati ukazuju na shvaćanje učenika da AI može imitirati logiku, no istovremeno postoji određeni skepticizam, vjerojatno zbog ograničenja u razumijevanju konteksta i apstraktnih pojmova. 8. Dijeljenje osobnih informacija s AI Gotovo polovica učenika (48%) ne dijeli osobne podatke s AI, dok 42% to čini ponekad. Samo 10% ih podatke dijeli redovito. Ovaj rezultat sugerira visoku razinu opreza i svijesti o privatnosti među učenicima, što je pozitivan signal s obzirom na aktualne rasprave o zaštiti podataka. 9. AI - prednost ili prijetnja
10. Stavovi o utjecaju umjetne inteligencije na društvo Učenici pokazuju visok stupanj svjesnosti o dvosjeklom učinku AI: Negativne strane:- Većina učenika slaže se da AI može dovesti do gubitka radnih mjesta i širenja dezinformacija. - Također, postoji zabrinutost zbog smanjenja privatnosti. Pozitivne strane: - Učenici u velikom broju prepoznaju da AI može poboljšati obrazovanje, zdravstvene usluge, komunikaciju i opći životni standard. - Posebno se ističe slaganje s tvrdnjom da AI može osigurati inovativan i kvalitetan nastavni proces. Ova ravnoteža između pozitivnog i negativnog stava ukazuje na to da učenici ne gledaju na umjetnu inteligenciju isključivo idealistički ili pesimistično, već promišljeno i s dozom kritičkog razmišljanja. 11. Predviđeni utjecaj umjetne inteligencije na različita područja života
obrazovanjem o tehnološkim trendovima. 12. Treba li dopustiti korištenje umjetne inteligencije u školiVelika većina učenika (64%) smatra da korištenje AI treba biti dopušteno u školama, ali uz određena pravila. Dodatnih 22% podržava korištenje bez ograničenja. Samo 9% učenika je protiv. Ovi rezultati govore o otvorenosti učenika prema AI, ali uz naglasak na odgovornu i pravilima reguliranu primjenu. 13. Može li AI smanjiti stres u školi Većina učenika (41%) vjeruje da AI može pomoći u smanjenju školskog stresa, dok 29% izražava nesigurnost (odgovor "možda"), a 22% ne vjeruje. Ova percepcija ukazuje da učenici prepoznaju potencijal AI za rasterećenje od školskih obveza (npr. brža provjera znanja), ali još uvijek postoji potreba za jasnijim objašnjenjem kako konkretno AI može smanjiti stres. 14. Motivacija za učenje pri korištenju AI ili digitalnih alataVećina učenika (63%) osjeća se motivirano kada koristi AI alate, 24% vrlo motivirano, a 39% umjereno. Samo manji broj učenika osjeća slabiju motivaciju ili ju uopće nema. Ovo pokazuje da digitalni alati imaju pozitivan utjecaj na angažman učenika, što je važan argument za njihovu integraciju u obrazovni proces. 15. Područja u kojima AI može najviše pomoći u obrazovanju Učenici smatraju da su najveće koristi AI u bržoj i objektivnijoj provjeri znanja (29%), pomoći pri pisanju (23%), boljem objašnjavanju gradiva (22%). Manje važnim smatraju uštedu vremena i individualizirani pristup. Ovi rezultati upućuju na to da učenici AI prvenstveno vide kao alat za efikasnost i jasnoću u učenju, što školama može biti smjernica kod implementacije tehnologije. 16. Predmeti u kojima bi AI mogao biti posebno koristanUčenici najviše prepoznaju korisnost AI u hrvatskom jeziku (26%), stranim jezicima (25%) i matematici (21%). Manji broj ih AI vidi korisnim u informatici, povijesti i ekonomiji. Ovo pokazuje da učenici AI uglavnom vide kao podršku u predmetima koji zahtijevaju razumijevanje, analizu teksta i rješavanje zadataka, što otvara prostor za uvođenje AI alata prilagođenih tim sadržajima. 17. Treba li nastavnike posebno educirati za korištenje AI Značajan broj učenika (29%) smatra da bi nastavnici trebali proći posebnu edukaciju, dok još veći udio (38%) odgovara s "možda", što ukazuje na nesigurnost, ali i svijest da bi se uloga nastavnika mogla mijenjati. Samo 20% misli da edukacija nije potrebna. Ova percepcija ukazuje na potrebu za profesionalnim razvojem nastavnika u području AI tehnologije. 18. Najkorisniji način korištenja AI-a u nastaviUčenici AI najkorisnijim smatraju kao pomoć pri pisanju sastava i eseja (30%), alat za automatsku izradu kvizova i testova (28%), AI tutora koji objašnjava gradivo (26%). Ovi rezultati pokazuju da učenici najviše cijene AI kao alat za personalizaciju i olakšanje zadataka koji im inače oduzimaju puno vremena i energije. 19. Uvođenje predmeta o umjetnoj inteligenciji u školama Više od polovice učenika podržava ideju o uvođenju posebnog predmeta o umjetnoj inteligenciji, 25% kao obvezan predmet, 22% kao izborni, dok 29% kaže "možda". Ovi podaci jasno pokazuju interes učenika za stjecanjem znanja o AI, što ukazuje na potrebu da škole razmotre integraciju AI edukacije u kurikulum. 20. Može li umjetna inteligencija unaprijediti obrazovanje Iako 29% učenika vjeruje da AI može unaprijediti obrazovanje, najveći udio (42%) odgovara s "možda", što odražava određenu neodlučnost i potrebu za konkretnijim primjerima primjene. Samo 19% misli da AI to ne može. Ova neizvjesnost je očekivana s obzirom na to da su učenici tek u početnoj fazi suočavanja s ovom tehnologijom u obrazovanju. Zaključak Rezultati ovog istraživanja jasno pokazuju da učenici prepoznaju umjetnu inteligenciju kao važan i neizbježan dio budućnosti obrazovanja. Većina učenika već koristi AI alate, najčešće za pomoć pri pisanju, učenju i komunikaciji, a značajan broj ih izražava spremnost da se takva tehnologija integrira u školski sustav, ali pod uvjetom da se njezino korištenje jasno regulira. Učenici uglavnom ne doživljavaju umjetnu inteligenciju kao izravnu prijetnju nastavnicima, već smatraju da bi mogla dopuniti i olakšati pojedine zadatke. Također, izražena je etička zabrinutost kada je riječ o moralnim odlukama, privatnosti i ljudskom kontaktu, što ukazuje na potrebu za etičkim obrazovanjem i kritičkim promišljanjem o ulozi tehnologije. Pozitivno je što veliki broj učenika prepoznaje konkretne koristi AI u obrazovanju, osobito u području personalizacije učenja, objektivne procjene znanja i smanjenja školskog stresa. Međutim, još uvijek postoji znatna doza neizvjesnosti i neinformiranosti, primjerice, velik udio ispitanika ne zna hoće li AI unaprijediti obrazovanje ili nadmašiti svoje rizike. Na temelju svega navedenog, može se zaključiti da je stav učenika prema umjetnoj inteligenciji uglavnom pozitivan, ali istodobno oprezan i odgovoran. Podaci ukazuju na potrebu za jasnim pravilima korištenja AI u školama, za edukacijom nastavnika o primjeni AI tehnologije te za uvođenjem sadržaja o umjetnoj inteligenciji u kurikulum, kako bi se učenici znali kritički i sigurno služiti ovom tehnologijom. Ovo istraživanje predstavlja vrijedan doprinos boljem razumijevanju odnosa mladih prema AI te pruža konkretne smjernice za unaprjeđenje školskog sustava u skladu s tehnološkim razvojem. Rezultati istraživanja |
Trgovačka škola Split |