| 2025-03-24 11:12:00 Objava rezultata istraživanja: "Trošiti, štedjeti ili investirati? - Kako učenici razmišljaju o novcu?" Povodom Svjetskog i Europskog tjedna novca nastavnice Marija Istenić i Vanda Parunov provele su istraživanje o financijskoj pismenosti učenika trećeg i četvrtog razreda Komercijalno-trgovačke škole Split s ciljem razumijevanja njihovih navika, znanja i stavova prema novcu. Istraživanje pod nazivom "Trošiti, štedjeti ili investirati? - Kako učenici razmišljaju o novcu?" provedeno je u periodu od 10. do 21. ožujka 2025. godine, a u istraživanju je sudjelovao 121 učenik. Analiza rezultata istraživanja Samoprocjena financijske pismenostiVećina učenika, njih čak 75% smatra da ima dobro ili vrlo dobro znanje o financijama, a 25% ispitanika ocjenjuje svoje znanje kao osnovno ili slabo, što naglašava potrebu za dodatnim obrazovanjem. Mjesečni džeparacNajveći dio učenika (34%) prima džeparac veći od 100 eura, što ukazuje na značajnu financijsku autonomiju kod dijela učenika dok samo 9% ima džeparac manji od 25 eura, što može utjecati na njihove mogućnosti štednje i trošenja. Prioriteti trošenja novcaGlavna kategorija na koju učenici troše svoj novac su hrana i piće (27%), dok na izlaske troši 22% ispitanika, a na odjeću i obuću 20% učenika što odražava tipične potrebe mladih. Zabrinjava da samo 2% učenika troši novac na knjige, što ukazuje na manje financijsko ulaganje u obrazovanje. Razmišljanja o novcu Većina učenika (38%) razmišlja o novcu kao o sredstvu za štednju i kupnju željenih stvari, dok 27% njih smatra da novac treba čuvati i štedjeti što je pozitivan znak financijske odgovornosti. Međutim, 11% učenika osjeća stres i zabrinutost zbog novca, što može ukazivati na socioekonomske razlike ili nedostatak financijske sigurnosti. Stil upravljanja novcem Najveći dio učenika (41%) opisuje svoj stil kao umjeren, gdje paze na trošenje, ali se i počaste, dok 14% planira i racionalno pristupa novcu. Ipak, 5% ispitanika priznaje da nisu zainteresirani za financije, a 14% ih troši novac impulsivno, što ukazuje na razlike u financijskoj disciplini među mladima. Štednja među učenicima Više od polovice učenika, točnije 55%, redovito odvaja dio svog džeparca za štednju, što pokazuje dobru financijsku svijest i naviku. Međutim, 45% još uvijek ne štedi, što može biti područje za dodatno obrazovanje i motivaciju. Ciljevi štednje Glavni motiv za štednju kod učenika su veće investicije poput automobila (28%) i putovanja (26%). Stan je cilj za 14% ispitanika, dok manji broj štedi za mobitel (17%), playstation (8%), a samo 7% učenika želi štedjeti za obrazovanje. Ovi podaci pokazuju različite prioritete i razinu financijske samostalnosti. Stav prema štednji Većina učenika, njih 69% (33% smatra štednju jako važnom + 36% smatra korisnom ali ne prioritetom), ima pozitivan stav prema štednji, dok 19% štedi samo kad ima višak novca, a 12% uopće ne razmišlja o štednji, što ukazuje na potrebu dodatne edukacije o važnosti redovne štednje. Razumijevanje financijskih pojmova Koncept vremenske vrijednosti novca razumije ili djelomično razumije 77% učenika, koncept kamate na zajam razumije ili djelomično razumije 66% učenika, izračun jednostavne kamate razumije ili djelomično razumije 62% učenika, izračun složene kamate razumije ili djelomično razumije 59% učenika, povezanost rizika i zarade razumije ili djelomično razumije 70% učenika, koristi diverzifikacije u svrhu zaštite od rizika razumije ili djelomično razumije 60% učenika. Oko petina ispitanika izjavila je da uopće ne razumije navedene koncepte, što je zabrinjavajuće jer su ključni za donošenje odgovornih financijskih odluka. Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu za sustavnijim financijskim obrazovanjem. Stavovi o važnosti financijske pismenosti Većina učenika (82%) slaže se s tvrdnjom da je važno znati upravljati novcem, 72% ispitanika misli da je pametna potrošnja važna, a 65% učenika smatra da je važno dio zarađenog novca odvojiti za štednju. Međutim 38% ispitanika misli da novac postoji da bi se trošio jer jednom se živi, dok 24% njih smatra da je ova tema važnija za odrasle nego za mlade, što može predstavljati izazov u motivaciji mladih za učenje. Stavovi o financijskom obrazovanju u školi Oko 43% učenika smatra da o financijskoj pismenosti imaju prilike učiti u školi, više od polovine ispitanika (55%) o financijskoj pismenosti želi naučiti više i postati financijski neovisni kako bi mogli samostalno donosili odluke (69%). Ipak 30% učenika smatra dodatno učenje o financijskoj pismenosti opterećujućim, što naglašava potrebu za prilagođavanjem nastavnih metoda. Osjećaji prilikom velikih troškova Oko 28% učenika osjeća sreću jer su dobili ono što su željeli, dok ih 34% osjeća zadovoljno, ali s dozom zabrinutosti. Zanimljivo, 26% osjeća neodlučnost ili krivnju nakon većih troškova, što ukazuje na emocionalnu komponentu u upravljanju novcem. Postupci s neočekivanim većim iznosom novca Čak 71% učenika bi neplanirani novac odložio za štednju ili buduću upotrebu, dok bi ih 17% odmah potrošilo, 9% učenika bi novac pokušalo uložiti kako bi zaradili više, a 3% bi darovalo novac nekome kome je potrebniji. Ovo pokazuje da je svijest o štednji prisutna kod većine, ali i da postoji dio učenika sklon impulzivnoj potrošnji. Najvažniji ciljevi u vezi novca u budućnosti Najviše učenika, 38%, smatra da je najvažnije imati stabilan posao i redovan prihod, dok 30% njih želi biti financijski neovisno. Postati bogat želi 19% ispitanika, a samo 8% razmišlja o pokretanju vlastitog posla, dok bi ih 5% novac potrošili na putovanja, što može ukazivati na realističan pristup budućnosti. Najvažnije financijsko pravilo za mlade Čak 45% učenika smatra da je najvažnije naučiti kako pametno štedjeti i trošiti novac, 29% ispitanika naglašava važnost razumijevanja kredita i zajmova, dok 16% učenika prepoznaje važnost izbjegavanja dugova i pravilnog upravljanja financijama. Da je zlatno pravilo kako potrošiti novac na prave stvari smatra 5% učenika, a isto toliko ispitanika misli da se ne smije dopustiti da novac previše utječe na sreću i odluke, što ukazuje da je naglasak na kontroli potrošnje i razumijevanju osnovnih pravila. Stav prema brzom zarađivanju novca (kladionice, brzi poslovi) Više od polovice učenika (55%) smatra da takve metode zarađivanja nisu održive i da nisu pouzdane. Ipak, 31% učenika misli da su takvi načini privlačni, što ukazuje na potrebu osvještavanja rizika takvih aktivnosti. Ocjena sadržaja financijskog obrazovanja u školi Oko 70% učenika ocjenjuje financijsko obrazovanje u školi kao dobro ili vrlo dobro, s tim da 22% smatra da je sadržaj nedovoljan, a 8% školsko obrazovanje ocjenjuje kao loše. Ovo sugerira da školski programi postoje, ali bi ih trebalo dodatno unaprijediti. Predmeti financijskog obrazovanja koje bi učenici najviše voljeli naučiti Najviše učenika (36%) želi naučiti kako upravljati osobnim budžetom, dok 33% njih pokazuje interes za investiranje i povećanje prihoda. Također, 17% učenika želi razumjeti kako izbjeći dugove, a 14% kako pokrenuti vlastiti posao. Kako bi škola trebala pomoći u učenju o financijama Najveći dio učenika (40%) smatra da bi najbolje bilo učiti kroz praktične radionice i simulacije, dok 19% preferira edukativne igre i digitalne alate. Predavanja stručnjaka podržava 21%, a manje popularne su klasične školske metode. Zaključak Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da su učenici svjesni važnosti financijske pismenosti, ali im često nedostaje dublje razumijevanje ključnih financijskih pojmova i praktičnih znanja. Pozitivno je što mnogi učenici iskazuju interes za dodatno učenje o financijama, a posebno ih zanimaju teme poput upravljanja budžetom, ulaganja i praktične financijske vještine koje bi im pomogle u svakodnevnom životu. Također, većina učenika bi voljela da se financijsko obrazovanje provodi na zanimljiv i primjenjiv način - kroz praktične radionice, edukativne igre i stvarne primjere. S obzirom na značajan broj učenika koji ne razumiju osnovne financijske koncepte te na činjenicu da dio njih ne štedi ili ne zna kako učinkovito upravljati novcem, vidljivo je da postoji potreba za sustavnijim i kvalitetnijim financijskim obrazovanjem unutar školskog kurikuluma. U konačnici, većina učenika smatra da bi financijsko obrazovanje trebalo biti više usmjereno na praksu, interaktivnost i stvarni život, kroz radionice, simulacije i edukativne alate. Ovi podaci pružaju jasan smjer za razvoj obrazovnih programa koji će mladima omogućiti odgovorno, promišljeno i samostalno upravljanje novcem. Rezultati istraživanja:
|
| Trgovačka škola Split |